Adventski vijenac od hortenzije

Hortenzija (lat. Hydrangea) ukrasna je trajnica koja zadivljuje svojim velikim loptastim cvjetovima. No, kada prođe vrijeme cvatnje oni ne otpadaju, već samo izgube one vesele boje te su prošarani crvenim, zelenim i smeđim nijansama. Takve još vlažne cvjetove možemo ubrati, posušiti i iskoristiti u različitim dekoracijama.

Kako osušiti hortenzije?

Bilo da ih režemo dok su još vedre (rozi, plavi cvjetovi) ili kada promijene boju, cvjetovi će se najbolje  osušiti i sačuvati ukoliko su u vazi/kanti/posudi sa puno vode. Na taj način cvjetovi će se polako sušiti i dijelom očuvati boju koju su imali prije sušenja.

Upravo na takav način osušene su hortenzije koje sam ove godine iskoristila za svoj adventski vijenac.

Potrebni materijal:

- slamnati vijenčić
- vitler žica
- cvjetovi hortenzije
- bijeli akrilni lak
- ukrasne kuglice
- spužva za aranžiranje
- svijeće
- ukrasna figurica
- mašna
- plastični tanjur za podlogu
- pištolj za vruće lijepljenje

Postupak izrade u slikama:

1. Pletenje vijenca od cvjetova

Pletem ga po principu sredina-lijevo-desno, odnosno prvi cvijet vežem na sredinu, zatim redom s desne strane vijenca, pa s lijeve. Bitno je da se nigdje ne nazire slamnati vijenac, te da su cvjetovi otprilike iste veličine (optrga se po potrebi), jer će jedino tako vijenac biti jednakog oblika sa svih strana.

 

2. Bojanje vijenca

Preporuča se sprejati cvjetove koji su u potpunosti suhi, osim što će  vijenac dobiti ''zimski'' elegantni štih, usput će lak dodatno učvrstiti cvjetove i smanjiti osipanje.

3. Dekoriranje vijenca

Svoj adventski sam zamislila tako da je hortenzija podloga, a ostale dodatkesam gradila u sredini vijenca. Kako bih uspješno fiksirala sve kuglice, svijeće i figuricu, prvo sam zalijepila slamnati vijenac za plastični tanjur koji je promjera slamnatog vijenca (ne rub hortenzija). Zatim sam u sredinu vijenca umetnula spužvu za aranžiranje i zalijepila je za tanjur. Na taj način dobila sam osnovu na koju sam dalje kombinirala i lijepila pripremljene ukrase.

Adventski  je spreman za doček Božića! :)

Pekmezi od trešanja

S dolaskom proljeća svi nekako jedva dočekamo trešnje. Najfinije ih je jesti odmah ispod krošnje, onako hladne, svježe i hrskave. Ove godine odlučila sam ih ''sačuvati'' za kasnije, u obliku pekmeza kako bih mogla uživati u njima i nakon što završi njihova sezona. :)

Napravila sam jedna klasičan pekmez sa 100% udjelom trešnji i jedan u kojem sam isprobala kombinaciju trešnje i aronije.

PEKMEZ- TREŠNJA

Sastojci

- 2 kg očišćenih trešanja

- 0.7 kg šećera

- 1 vanilin šećer

Trešnje sam očistila i stavila kuhati, prvo sam stavila pola količine šećera, a nakon otprilike pola sata i drugu polovicu. Trešnje imaju veliki udio vode, stoga ih treba dosta dugo kuhati ukoliko se želi postići željena gustoća. Pekmez sam kuhala otprilike sat i 45 minuta. Na površini može doći do pojave pjene. Pjenu sam odstranjivala žlicom jer ona može kasnije dovesti do kraćeg vremena čuvanja pekmeza. U staklenke sam ga punila dan kasnije prije čega sam ponovno zagrijala pekmez do vrenja. Vrućom smjesom punila sam staklenke prethodno zagrijane na 50 °C (10-ak min).

PEKMEZ-  TREŠNJA I ARONIJA

Sastojci

- 0.8 kg očišćenih trešanja
- 0.2 kg smrznutih aronija
- 0.3 kg šećera
- 2 vanilin šećera

Aronije su u zadnje vrijeme sve cjenjenije i traženije bobičasto voće. Trpkog su okusa i zato su (barem meni) najbolje u kombinaciji sa nekim drugim puno slađim voćem. Osim toga, aronije sadrže puno pektina koji zgušnjava pekmez, a pošto trešnja sadrži puno vode, dodatkom aronije brže će se zgusnuti do željene teksture.
Prvo sam smrznute aronije stavila na vatru i posipala sa polovicom količine šećera. Brzo su se raskuhale ( nakon 10-ak minuta), zatim sam u tu smjesu dodala očišćene trešnje. Nakon što smjesa zavrije potrebno je češće miješati i dodati preostalu količinu šećera. Ukupno vrijeme kuhanja je oko 6o minuta, što je kraće u odnosu na pekmez od samih trešanja, baš zbog pektina iz aronije. Punjenje staklenki isto je kao gore navedeno. :)

Postupak u slikama

Svježe ubrane trešnje, odvojiti sve trule plodove

Očišćene trešnje

Očišćene trešnje i smrznute aronije

Aronije i trešnje

Kod kuhanja je bitno da višak vode ispari

Staklenke spremne za pohranu u smočnicu

Dobar tek! :)

Tekuća sjetva

Nedavno sam se okušala u tekućoj sjetvi naklijalog sjemena. To je način sjetve koji zahtjeva malo više pripreme u odnosu na klasičnu sjetvu, no isplati se pošto ima brojne prednosti. Najvažnije od njih su postizanje bržeg i ujednačenog nicanja, što je posebno bitno u rano proljeće kada nisu najbolji uvjeti (hladno tlo, pokorica). Uz to, kod postupka pripreme sjemena možemo odvojiti proklijale od neproklijalih sjemenki..

Što je tekuća sjetva?

Tekuća sjetva je postupak sjetve naklijalih sjemenki umiješanih u gustu smjesu, najčešće čistog škroba. Za pripremu guste smjese ili gela mogu poslužiti čak i obični gustin ili ljepilo za tapete. Mješavina sjemenki i smjese stavi se u vrećicu za kolače (ili vrećicu za zamrzavanje kojoj odrežemo vrh) i istisne u pripremljene retke na gredici. 

Kako pripremiti sjemenke?

Probor potreban za tekuću sjetvu

Sjemenke spremne za naklijavanje

Postupak je vrlo jednostavan. U posudu s poklopcem stavila sam par slojeva papirnatih ručnika, namočila sam ih vodom iz rasprskivača do zasićenja i ocijedila višak vode. Na namočenu površinu rasporedila sam sjemenke rotkvice, orosila ih vodom i zatvorila poklopac. Posudu sam stavila na tamno mjesto na sobnu temperaturu. Nakon dva dana razvile su se klice, duljina klicinog korjenka bila je oko 1 cm te su bile spremne za sjetvu.

Napomena: Duljina klicinog korjeka kod krupnijeg sjemena (kao što je rotkvica) ne bi smjela prelaziti 1 cm, a kod sitnijeg (npr. salata) 0,5 cm, kako ne bi došlo do lomljenja klicinog korijenka prilikom manipulacije.

Naklijale sjemenke sorte Korai leggjob

Naklijale sjemenke sorte Saxa

Pripravljanje nosivog gela...

Kao nosivi gel koristila sam gustin koji sam prethodno zakuhala s vodom i ohladila. Važno je do kraja ohladiti gustin, da ne oparimo sjemenke toplim gelom -time onemogućimo klijanje i daljnji rast. Gel ne smije biti pregust - da sjemenke mogu nesmetano izbiti kroz njega, niti prerijedak- neće se moći pravilno istisnuti.

Postupak tekuće sjetve

Za tekuću sjetvu koristila sam slijedeće:

- posude s naklijalim sjemenkama      

Klice pažljivo umiješati u ohlađeni gustin

- posudu s gustinom

- žlicu za miješanje

- vrećice za zamrzavanje i škare

Naklijale sjemenke pažljivo sam odvojila od papira i umiješala ih u ohlađeni gustin. Smjesu sam pažljivo prenijela u vrećicu za zamrzavanje, odrezala vrh promjera oko 1 cm i istisnula smjesu u pripremljene retke na gredici. Nakon toga sam posijane korjenke prekrila tankim slojem zemlje. 

Gredice se nalaze u plasteniku, a pripremila sam ih na način da sam ih prekopala, usitnila veće grude tla i dodala malo zeolita (radi zadržavanja vlage) te sam izvukla par redaka za sjetvu. Dva retka sam posijala na ovaj način, a treći redak sam postavila kao kontrolni redak. Kontrolni redak posijan je isti dan kad i tekuća sjetva, samo što sam sjeme posijala na uobičajeni način, odmah iz vrećice.

Postupak u slikama:

1. Pripremljen gel sa klicama

2. Ulijevanje smjese u plastičnu vrećicu s otvorom

3. a i b Sjetva

3.b

4. Gel prekriven tankim slojem tla

Par dana nakon sjetve..

Već treći dan od tekuće sjetve, rotkvice su niknule i prvi kotiledoni pojavili su se iznad površine tla, dok kontrolni redak rotkvice još nije niknuo. 

Šesti dan od sjetve niknule su rotkvice posijane u kontrolnom retku, no njihovo nicanje za razliku od onih posijanih tekućom sjetvom, nije ravnomjerno, te očekujem da će se nove biljčice pojavljivati još idućih par dana.

Sorta Korai leggjobb - prva dva retka posijana su tekućom sjetvom

Sorta Saxa- brži razvoj biljaka u redovimaposijanima tekućim sjetvom

Nadam se da vam se ovakav način sjetve učinio zanimljiv i intrigantan te da ćete ga isprobati u svome vrtu! :)

Buđenje prirode - ljepota proljetnica je u oku promatrača!

Ove godine šume su prekrivene tepihom proljetnica već od početka veljače. Iako me iznenadila njihova rana pojava, to i nije tako neobično pošto nas one mogu uveseljavati (ovisno o godini) već od kraja siječnja. 

Čim se pojave prekrasni vjesnici proljeća, intenziviraju se i moji posjeti šumi. Ima nešto u tom prizoru buđenja prirode da je uvijek posebno. Fascinira me kako se Priroda kao neki dizajner ili umjetnik  potrudi istaknuti i staviti u prvi plan ono najljepše u pojedinom dobu. Tako sada u vrijeme cvatnje proljetnica koje su niskog rasta i čine niski šumski pokrov, na drveću nema lišća, samo nijanse smeđe boje. Na taj način pogled ne bježi u visinu, nego prema tlu te prekrasne boje jednostavno mame na divljenje izbliza. J 

Zanimljiva je i kombinacija boja samih cvjetova. Nijanse plave, ljubičaste i zelene u kombinaciji sa bijelom djeluju opuštajuće, a različiti habitusi biljaka (visoki i pomalo robusni drijemovci, niski šafrani) dodaju cijelom prizoru svojevrsnu dinamiku (slika 1.-4.). 

slika 1.

slika 2.

slika 3.

slika 4.

slika 5. Dvolisni procjepak nježnih plavih cvjetova jedna je od meni najdražih proljetnica :)

slika 6. Cvjetna stabljika procjepka popustila je pod težinom cvjetova

slika 7. U engleskom jeziku visibabu možemo naći kao Snowdrop, mislim da joj taj naziv savršeno odgovara pošto je tako sitna i krhka..

slika 8. Tamnozeleni bubrežasti list je list šumskog kopitnjaka

Slika 9.  Šuplja šupaljka ima neobične pomalo neugledne  prljavo roze cvjetove

slika 10. Šumarice dolaze taman kada su prvi glasnici buđenja prirode, šafrani i drijemovci, na odlasku..

slika 11. Ljuskava potajnica je parazit koji se sva potrebna hranjiva crpi iz biljke domaćina, odnosno kroz korijen obližnjeg drveća.

Slika 12. Potajnica cvjeta samo u proljeće

slika 13. Kada sam uočila prvi cvijet ljuskave potajnice malo sam odmaknula gorrnji sloj lišća i primjetila još cvjetova, uzduž korijena biljke koju parazitira.

slika 14. Medvjeđi luk ima intenzivno zelene sjajne listove te karakterističan miris po luku. Omiljena je biljka sakupljača samoniklog bilja te se koristi u mnogim jelima.

Iz svake šetnje šumom vratim se punih baterija i optimizma, a to isto želim i svima koji dijele sa mnom svoju strast prema šumi i Prirodi samoj. 

Za slijedeću šetnju preporučam priručnik Proljetnice u Hrvatskoj, Državnog zavoda za zaštitu prirode (Zagreb, 2011.) koji se nalazi na linku http://www.sumari.hr/biblio/pdf/14037.pdf 

Uživajte u iščekivanju proljeća!  J