Moja veljača

      

Većina radova  još uvijek se odvija u zatvorenom, tako da moja soba i dnevni boravak izgledaju kao klijalište. Uz razne druge projekte u kući, odradila sam i prvu sjetvu.  Na svim slobodnim prozorskim daskama nalaze se posudice sa sjemenkama. Kada dođe malo toplije vrijeme, posudice ću preseliti u stakleni vrt. U par točaka navest ću što sam sve posijala, koji su optimalni uvjeti, i kada se pikira pojedina kultura.

1. Sjetva celera (Apium graveolens L.)

Koristila sam sjeme celera listaša koje sam sakupila ujesen prošle godine. Sjemenke sam skladištila u staklenoj posudici. Sjeme sam prvo očistila od suhih ostataka cvijeta i ostalih primjesa (drugi dijelovi biljke, zemlja). Celer ima najsitnije sjeme od svih drugih vrsta povrća. Pri sjetvi uvijek malo obilnije koristim sjeme.

 

Lončiće od recikliranog papira napunila sam supstratom 2-3 cm ispod vrha, poprskala sam vodom, stavila  sjeme, pokrila tankim slojem supstrata i opet malo poprskala vodom. 

Lončiće sam pokrila prozirnom folijom kako bi supstrat ostao vlažan, a radi cirkulacije zraka, probušila sam par rupica u foliji čačkalicom.  Smjestila sam ih na južni prozor, pošto temperatura treba biti viša od 16 °C. Najbolje ga je pikirati kada razvije dva prava lista.

2. Sjetva peršina korijenaša (Petroselinum crispum ssp. tuberosum) i peršina listaša ( P.c. ssp. crispum)

Koristila sam kupljeno sjeme,  a pošto ima mali postotak klijavosti, kao i kod celera, pri sjetvi nisam štedjela na količini sjemena.

Postupak je isti kao i kod sjetve celera, lončiće sam napunila supstratom, poprskala vodom, posijala sjeme, opet poprskala vodom i stavila foliju.

Optimalna temperatura klijanja i nicanja je oko 20 °C pa sam lončiće, skupa sa lončićima celera, smjestila na južni prozor. Sjeme sporo klija, pa do nicanja može proći i više od 20 dana.

Peršin listaš ću pikirati jedino u slučaju da u lončiću bude pregust raspored biljaka, jer mi je cilj uzgajati ga kao lončanicu na balkonu. Kada vani zatopli, posijat ću ga direktno na gredicu, za kasnije branje i sušenje.

3. Sjetva patlidžana (Solanum melongena)

Posijala sam srednje ranu sortu Domaći srednje dugi u lončić u kojem sam stavila mješavinu supstrata i zeolita. Zalijala sam i pokrila  folijom.  Od sjetve do nicanja proći će i do tri tjedna. Za to vrijeme treba održavati temperaturu prostorije oko 20 °C .

4. Sjetva rajčice (Lycopersicum esculentum)

Posijala sam meni najdraže cherry rajčice i žute rajčice niskog rasta. Od sjetve do nicanja treba 8-11 dana. Pomiješala sam zemlju sa zeolitom.

Patlidžan i rajčicu pikirat ću u fazi dva do tri prava lista.

 

DODATAK--> Što je zeolit? Zašto ga koristimo u uzgoju presadnica?

U vrtnom centru mbm kupila sam kanticu sa 5 kg zeolita. Što je to zapravo i kako se njime koristiti, pojasnit ću iz objašnjenja na deklaraciji. 

,,To je prirodni mineral vulkanskog porijekla, nastao od slojeva vulkanskog pepela koji je bio izložen visokim temperaturama i tlaku. Njegova konfiguracija trodimenzionalne rešetke, poput pčelinjeg saća selektivno privlači i apsorbira štetne pozitivne ione teških metala i pesticida.

Treba ga držati zatvorenog i na suhom mjestu. Kod presadnica se primjenjuje dodavanjem u supstrat (compost i druge smjese) u količini od 10%.

Prednosti kod uzgoja presadnica: bitno smanjuje vrijeme uzgoja presadnica, djeluje kao biostimulator raste, štedi gnojiva (hranjiva) i postupno ih oslobađa, djeluje antiseptički, antibakterijski i antivirusno, potpuno regulira pH tla i osjetno poboljšava organoleptička svojstva presadnica.”

Iz navedenih razloga, odlučila sam  koristiti zeolit pomiješan sa supstratom.