U proljeće i ljeto svugdje oko nas nalaze se brojne korisne biljke:
bilo u vrtu, bilo na livadi ili na rubnim dijelovima šume. Kako bih spojila
ugodno s korisnim, u šetnju šumom obavezno nosim košaricu i škare. U kasnu
jesen kako bih nabrala malo šipka za čaj, a u proljeće i ljeto zbog svježe
koprive i gaveza.
Kopriva (lat. Urtica
dioica) je kod nas u prirodi samonikla biljka, no, ako želimo, možemo je
uzgajati i u vrtu, kako bismo je imali u blizini kad nam zatreba. Višegodišnja
je zeljasta biljka koju možemo pronaći od proljeća do jeseni, a zimi
prezimljava u obliku podzemne stabljike u tlu. Na položajima koji joj
odgovaraju može doseći visinu od 1,5 metara. Listovi su joj prekriveni
dlačicama– žarnicama, koje su izuzetno neugodne na dodir. Većina nas, sigurno,ovu
biljku pamti još od malih nogu jer smo se više puta na nju opekli, a onda su
nam bake znale govoriti “To ti je dobro za kožu, za reumu…”. I nisu griješile jer
kopriva je vrlo korisna biljka - sadrži kalij, kalcij, fosfor, željezo, vitamin
C. Dobra je za probavni sustav, za anemiju, a od nje se spravljaju čaj i sok… Povoljno
djelovanje očituje se i na biljkama. Ona povećava otpornost biljke na
nepovoljne uvjete i štetne organizme. Budući da raste na tlu bogatom dušikom, bogata
je dušikom i njegovim spojevima.
Najčešće pripremam tekuće gnojivo od koprive.
Priprema je
vrlo jednostavna. U otprilike 10L vode stavim oko 1kg usitnjene koprive. Kantu
zatvorim poklopcem i ostavim je oko 5 dana na suncu. Gnojivo ima izrazito
neugodan miris, no ako imamo na umu da je dobro za naš vrt i biljke, lakše se
nosimo s time. Gnojivo možemo koristiti nerazrijeđeno i razrijeđeno, ovisno o
našim potrebama. Nerazrijeđeno gnojivo prskamo po naličju lista (donjoj strani)
protiv lisnih ušiju (npr. po ružama) i
crvenog pauka. Za folijarnu prihranu gnojivo razrjeđujem vodom u omjeru 1:10. U
kojem god obliku koristili gnojivo, trebamo ga prvo procijediti, kroz gazu ili
sito, kako nam krupniji djelovi biljke ne bi začepili prskalicu. Koprivu možemo
koristiti i kao malč u vrtu. Osim što sprječava rast korova i brzo isparavanje
vlage iz tla, ona obogaćuje tlo dušikom.
 |
slika 1 Gavez u prirodi
slika 2 Priprema gnojiva |
Gavez (lat. Symphytum
officinale) je također jedna od nama korisnih biljaka. Pronalazim ga na
putu do šume, na vlažnim dijelovima livada i kraj prokopanih jama uz njive,
gdje se zadržava velika količina vlage. Možemo ga skupljati od proljeća do
jeseni. Biljku krase lijepi zvonoliki ljubičasti cvjetovi, a listovi su joj dugački
i tamnozeleni s krupnim dlakama.
Listovi i korijen imaju ljekovita svojstva. Od njih
se prave oblozi za liječenje vanjskih ozljeda. Za preparate kojima ću tretirati
biljke skupljam listove i stabljiku, koji se usto mogu kombinirati s drugim
korisnim biljem:preslicom, stolisnikom ili koprivom. Dobar je dodatak u tekućim
gnojivima jer sadrži puno minerala.
Važno je da korijen ostavimo u tlu kako bi
se mogao obnoviti i dalje rasti. Gavez kao i kopriva prezimljava u obliku
podzemne stabljike u tlu. Postupak spravljanja tekućeg gnojiva od gaveza jednak
je onome za koprive.
 |
| Sušenje koprive i gaveza |
Dio listova koprive i gaveza sušim na prozračnom i
sjenovitom mjestu, na zaštićenom dijelu balkona. Na taj način ove biljke bit će
mi odmah pri ruci kada ih zatrebam. Osušene biljke imaju veću
koncentraciju tvari nego svježe biljke
pa ih je potrebno razrijediti u većem omjeru s vodom. Moj je omjer jedna jušna
žlica na 10 L vode. Nakon 24 sata otopina je spremna za prskanje.
