Postavljanje plastenika

Konačno sam u prilici imati komadić zaštićenog prostora u kojem mogu dobrano produžiti vrtlarsku sezonu. Za početak, za kupnju plastenika važna su dva faktora: znati koliku površinu želimo prekriti, odnosno veličinu plastenika i financijsku stranu priče, koliko novaca želimo i možemo uložiti. Konkretno, moj plastenik zauzima površinu od 18 kvadrata, a proizvela ga je tvrtka SanTek d.o.o. iz Novog Marofa. Nakon par pripremnih koraka slijedi postavljanje plastenika.

1.      Odabrati položaj plastenika      

Inače je preporučen položaj za postavljanje negrijanih plastenika sjever-jug, no položaj prvenstveno određujemo prema veličini i obliku vrta te prema stazama u vrtu. Jako je važno da se zimi stranice plastenika mogu očistiti od snijega. Uz sam rub najlona ne smiju biti nanosi snijega, jer oni napinju najlon i na taj način mogu dovesti do urušavanja plastenika. Moj vrt pravokutnog je oblika, prilično je uzak, a gredice su s jedne strane omeđene vinovom lozom, a s druge strane stazom. Kada bih postavila plastenik u smjer sjever-jug, zimi bi snijeg pao na lozu i uništio je, a kako je dosta uzak prostor između loze i plastenika, ne bih bila u mogućnosti počistiti snijeg uduž čitavog plastenika.  Uzevši u obzir sve od navedenog, moj plastenik ima smjer istok-zapad, a budući da je na čistini i nema drveća da mu stvara hlad, cijeli je dan obasjan suncem.

2.      Priprema terena  

Na dijelu vrta gdje sam planirala postaviti plastenik nalazio se red malina i kupina te matovilac. Matovilac sam pobrala za salatu J, a kupine i maline sam iskopala s korijenom, dio presadila na drugo mjesto, a dio darovala. Nakon toga, cijelu površinu smo preštihali, pognojili (5 tački zrelog konjskog gnoja) te prekopali kopačicom. Površina je rahla, usitnjena i ravnomjerno pognojena. Bitno je poravnati teren kako ne bi“visio” na jednu stranu, tako da kod postavljanja ne bismo imali problema.

3.      Mjerenje  i označavanje

Sad kada je površina pripremljena, pokolčili smo krajeve budućeg plastenika. Kolce smo povezali špagom. Kolci se stavljaju na 10 cm unutar površine budućeg plastenika. Konkretno, površina plastenika je 3,00 x 6,00 metara, a kolci su na udaljenosti 2,90 x 5,90 metara.

4.      Kopanje jaraka

Potrebno je uzduž špage, na sve četiri strane, iskopati jarke širine 25 cm (širina štihače) i dubine 20 cm. Izvađenu zemlju treba stavljati izvan jarka.Ona će nam biti potrebna pri zatrpavanju folije plastenika.

5.      Postavljanje konstrukcije

Postavljanje konstrukcije sastoji se od više koraka. Prvo se postave čeoni lukovi i povežu se sa srednjom poprečnom cijevi. Zatim se umetnu štokovi prozora i vrata. Na spojnice glavne poprečne cijevi spoje se ostali lukovi. Nakon toga na sve lukove pričvrste se sa svake strane, po dužini, dvije dugačke poprečne cijevi. Svi dijelovi plastenika zabijaju se još 20 cm ispod razine dna jarka. Na te cijevi dodatno se pričvrste manji potpornji radi sprječavanja udubljenja plastenika pod utjecajem pljuskova ili snijega. Kako lukovi ne bi upali u zemlju preko mjere, spojili smo ih s drvenim impregniranim letvama. Na mjestima gdje se nalaze plastične spojnice, spojeve treba dodatno učvrstiti vijcima. Kada sve to napravimo dobili smo “kostur”.

6.      Postavljanje folije

Prvo se postavlja folija na prednju i zadnju stranu plastenika, odnosno na strane gdje su prozor i vrata. Otvori za vrata i prozor izrezuju se tek kad se postavi sva folija. Nakon što se zatvore prednja i stražnja strana, postavlja se plastenička folija na lukove. Odrola se uz bok plastenika i navuče se preko lukova. Bitno je paziti na to da je folija što bliže lukovima, jer ako puše vjetar i zavuče nam se ispod folije, ona će djelovati poput jedra, zbog čega bi se teško mogla kontrolirati. Folija sa svih strana plastenika mora biti razmještena tako da se početak nalazi u jarku, odnosno prekriva dno jarka. Tijekom postavljanja važno je da je folija napeta preko lukova, da nema nabora. Folija se za lukove privremeno pričvrsti plastičnim spojnicama.

7.      Zatrpavanje folije

Foliju ravnomjerno rasporedimo podnu jarka i zatrpamo zemljom koju smo izvadili iz jarka.  Visina sloja zemlje treba biti jednaka s vanjske i unutarnje strane plastenika kako ne bi došlo do napinjanja i pucanja folije. Nakon toga folija se dodatno učvrsti kopčama za prednju i zadnju stranicu i sa ljepljivom trakom se čeone folije povežu s pokrovnom folijom. Zatim se izrežu otvori za vrata i prozor.

8.      Dodatna obrada tla

Postavljajući plastenik prelazili smo mali milijun puta njegovom površinom. Tlo je ostalo zbijeno pa smo ga još jednom usitnili kopačicom.

9.      Sjetva, pikiranje, sadnja, reznice i sve ostalo što zaželimo! J

Uvertira u proljeće - Čudesna šuma

Kalendarski proljeće počinje 21.ožujka,  no priroda započinje svoje buđenje puno ranije. Već krajem veljače, u šetnji šumom, možemo pronaći prve vjesnike proljeća i uživati u njihovim vedrim bojama. Pošto ove godine kraj veljače nije bio okovan snježnim pokrivačem, šuma je bila pokrivena šarenim tepihom ljubičastih šafrana i bijelog proljetnog drijemovca.

Šafran (lat. Crocus)

Šafran svrstavamo u porodicu irisa.Zanimljiv nam je iz više razloga, jer osim što je oku ugodan, šafran je jestivo, samoniklo i medonosno bilje. Čini gust pokrov na tlu šume, pa moram malo pripaziti dok hodam, da ne uništim biljke. Šafrani se u šumi javljaju od sredine veljače, ovisno o vremenskim prilikama. Danju su cvjetovi otvoreni, a noću i po oblačnom vremenu, zatvoreni. Primjećujem da su na sunčanim i polusjenovitim dijelovima šume, na položajima gdje sunčeve zrake probijaju grane drveća. Iako je tlo toliko natopljeno vodom, da mi čizme upadaju dok hodam, izgleda da to ne smeta šafranima. U isto vrijeme nalazim biljke u različitim fazama rasta. Prvo se iznad tla pojave intenzivno zeleni uski listovi, a zatim cvijet. Listovi, kada  su potpuno razvijeni, tamnozelene su boje, a po sredini imaju bijelu prugu. Cvijet se sastoji od 6 latica, 3 prašnika i 1 tučka. Boja cvijeta varira. U mojoj šumi može se naići na bijeli, bijeli sa  tamnoljubičastom prugom na vrhu latica, svjetloljubičasti, te svjetloljubičasti sa tamnoljubičastom prugom na vrhu latica . Prezimljava u tlu, u obliku malog lukovičastog gomolja.

Proljetni drijemovac (lat. Leucojum )

Gotovo svi ovu biljku poznaju pod nazivom “zvončić”, zbog karakterističnog oblika. Svrstavamo ga u porodicu sunovrata. 

Pojavljuje se ovisno o vremenskim uvjetima, a ove godine, naišla sam na njega već krajem veljače. Pronašla sam ga u šumi, u kojoj rastu i šafrani, ali na drugom kraju, gotovo zasebno od šafrana. Na jednom dijelu šume vidi se kao neka granica, prijelaz, od zvončića, prema šafranima. Zbog kišne veljače, položaji u šumi, na kojima se nalazi, najvlažnija su mjesta u šumi, gotovo da raste u lokvama i kraj njih. 

Stabljika je tamnozelena. Kao i kod šafrana, iznad površine tla prvo se razvijaju dugački, tamnozeleni glatki listovi, a zatim cvjetna stabljika, na vrhu koje se nalazi cvijet. Prateći liniju od vrha lista do tla, primjećujem da listovi nisu pričvršćeni za stabljiku, ne izlaze iz nje, nego izlaze direktno iz tla, odnosno iz lukovice. Cvjetovi vise, sastoje se od 6 bijelih latica, na vrhu kojih se nalazi zelena točkica, a na ponekom cvijetu  i žuta. Prezimljuje u tlu, u obliku lukovice. Važno je napomenuti, da je branje ove proljetnice zabranjeno i kažnjivo! Možemo im se, iznova, svake godine diviti u šetnjama šumom. J

Visibaba ( Galanthus sp.)

Visibaba, kao i proljetni drijemovac, pripada u porodicu sunovrata. To možemo zaključiti i prema tome, što su naizgled dosta slične. Također, isto kao kod šafrana i drijemovca, pojava ove proljetnice ovisi o vremenskim prilikama. 

U šetnji sam je opazila već od sredine veljače. Kao i prethodnim dvjema vrstama, stanište su joj listopadne šume. Listovi visibabe sitniji su od listova drijemovca i tamnozelene su boje. Stabljika je intenzivno zelena, a na vrhu se nalazi bijeli cvijet, koji visi. Na vrhu latica, koje su sitnije nego kod drijemovca, nalazi se zelena mrljica.

Šetnja šumom u proljeće može nam poslužiti kao punjenje baterija. Udisanje svježeg zraka i pogled na šareni cvjetni tepih, budi u nama optimizam i poriv da se malo “pokrenemo” iz zimskog sna, jer ipak, proljeće je već iza ugla! J

Još par fotkica: 

Zatvoreni cvjetovi šafrana, zbog oblačnog vremena.

Listovi šafrana prvi izviruju iz tla, a zatim biljka procvjeta.

Elegancija "zvončića".

Šafrani čine čaroban ljubičasti pokrivač.

"Otočić" sa šafranima.

U šumi možemo naći različite oblike.

Ispitivanje klijavosti sjemena

U kutijama sa sjemenjem uvijek se nađe par vrećica koje proteklih sezona nisam posijala. Iako je datum na vrećici već davno istekao, to ne znači da sjemenke neće proklijati. Navedeni datum označava vrijeme dokad možemo očekivati postotak klijavosti sjemena, koja je također napisana na poleđini vrećice. No, ako posijemo sjemenke koji mjesec ili čak koju godinu nakon tog datuma, sjemenke će proklijati. Postotak klijavosti će biti manji, odnosno trebat će nam više sjemenki da dobijemo željeni broj biljaka.

 Većina kupusnjača, paprika i rajčica zadržavaju klijavost 4 do 5 godina. Neven i krastavac primjeri su vrsta koje zadržavaju klijavost preko pet godina, a svega 1-3 godine vrste kao što su grah ili mrkva. Želimo li provjeriti koliki je postotak klijavosti zadržalo naše sjeme, možemo napraviti jednostavan test klijavosti.

Potrebno nam je:                               

-papirnati ručnici

-raspršivač vode

-sjeme

-limena kutija s poklopcem (bitno da je od materijala koji zadržava vlagu)

Ispitivala sam postotak klijavosti kod nevena sorte “Indian Prince” na kojemu je pisao rok 15.10.2013., te sjemena cvjetače “Idol”, kojoj je rok istekao prije otprilike pola godine, 15.10.2014.

Očekujem da se postotak klijavosti sjemena nevena smanjio, pošto je prošlo već oko godinu i pol dana, a da se postotak klijavosti cvjetače nije promijenio, ili da je ta promjena minimalna. Naravno, sve ovisi o uzorku koji ću testirati. 

Za uzorak sam nasumice odabrala po 100 sjemenki od svake vrste. Bitno je probrati sjeme, odstraniti

Gornja slika: sjemenke cvjetače
Donja slika: sjemenke nevena

sve polovične, oštećene ili bolesne sjemenke. Sjemenke moraju biti čiste, zdrave i cijele.

 Papirnati ručnik ravnomjerno sam poprskala vodom, pazeći pritom da se ne razmoči. Sjemenke sam postavila u redove, a kao razmak u redu  uzela sam oko 2 cm. Zatim sam sjemenke prekrila drugim papirnatim ručnikom, koji sam također poprskala vodom. Sve skupa sa zarolala i stavila u limenu kutijicu. Kutija će zadržati vlagu i temperaturu. Kutiju sam stavila u prostoriju sa konstantnom temperaturom od 20 °C. Vidljivo je da je za klijanje inicijalno prijeko potrebna vlaga i odgovarajuća temperatura, a tek nakon toga svjetlost. Klica u početku hranjiva uzima iz sjemenke, a  pri razvoju kotiledona i prvih pravih listića, počinje proces fotosinteze, odnosno pretvaranje Sunčeve energije u šećere, koje dalje biljka koristi za rast.

Nakon dva dana sjemenke cvjetače razmočene su, počinje izlaziti mala klica, što znači da je započelo klijanje. Šesti dan, kada sam otvorila kutiju, papirnati ručnici bili su napuhnuti, a između slojeva nalazile su se dugačke klice cvjetače. Pažljivo sam odmotala papirnati ručnik. Kotiledoni su

Napuhnuti papirnati ručnici- cvjetača

žuti, a stabljičica (hipokotil) je krhka, prozirno bijele boje. Pošto je u kutiji mračno, biljčice su etiolirale, odnosno nemaju pigmenta.Ostaci sjemenke nalaze se kraj klica. Sjemenka je obavila svoju zadaću, ishranivši klicu. Uzela sam ravnalo i izmjerila klice. Dužine su se kretale od najkraćih 0,5 cm, do najdužih oko 5-6,3 cm. Krenula sam prebrojavati klice. Dugačkih i lijepo razvijenih klica bilo je 73. Slabije razvijenih klica, koje su bile kraće i koje bi se teško izborile u vanjskim uvjetima na gredici, bilo je 19. Deformiranih klica, žutosmeđe i ljubičaste boje, koje su naočigled zakržljale, bilo je svega 3. Samo 5 sjemenki bilo je neaktivno, nisu upile vlagu, samim time nisu nabubrile, te su na dodir suhe. Na paketiću je pisalo da je do 15.10.2014. predviđena klijavost 85%. Pošto imam 100 sjemenki, broj klica ujedno označava i postotak klijavosti.

Klice cvjetače

Ako podijelim najbolje razvijene klice (73), sa brojem sjemenki (100), postotak klijavosti je 73%. Međutim, i kod malo slabije razvijenih klica ipak postoji mogućnost da bi uspjele na gredici. Kada podijelim broj sjemenki (100) sa zbrojem razvijenih klica (73+19), dobijem 92%. No, pošto ne postoji “idealno”, što bi značilo da se sve klice razviju u kvalitetne sadnice, zbroj tih dviju klijavosti (92%+73%) podijelila sam sam ukupnim brojem sjemenki (100). Na taj način dobila sam aritmetičku sredinu, odnosno prosječnu klijavost. Ona iznosi 82,5%, što se može zaokružiti na 83%.

Ovaj rezultat pokazuje da se u ovih 6 mjeseci klijavost gotovo nije promijenila. Nešto manji postotak u odnosu na napisanih 85% može biti zbog nasumice odabranih sjemenki, te niže navedenih razloga.

Klice nevena prebrojavala sam nakon osam dana. Dužina klica je varirala, od najkraćih, tek izniklih 2-5 mm, do 6,5 cm. Dobro razvijenih dugačkih

Klice nevena

klica, sa žutim kotiledonima i bijele etiolirane stabljičice (hipokotila), bilo je svega 31. Slabije razvijenih klica bilo je 17, a neaktiviranih suhih sjemenki, čak 52. Naravno, rezultat ovisi i o sjemenkama koje sam odabrala za uzorak.

Ako gledam samo broj razvijenijih klica, klijavost je svega 31%. No, ako u računicu uključim sve klice, klijavost se penje na 48%. Tako da je prosječna klijavost sjemenki nevena 39,5%, odnosno 40%. Pošto je navedena klijavost nevena do 15.10.2013. bila 80%, iz dobivenog rezultata (40%) vidljivo je da je klijavost nevena manja za pola.

Ovaj test je samo okvirni pokazatelj, naravno da krajnji rezultat ovisi o više parametara, neki od njih su: skladištenje vrećica sjemena; da li nam kutija drži vlagu, da se papir ne isuši; čistoća sjemena; temperatura; nasumice odabran uzorak. Ipak, možemo dobiti neki uvid isplati li nam se ili ne, posijati sjeme. 

Ako baš nismo voljni računati, nije potrebno. Ukoliko oko 50% ili više sjemenki proklija, isplati nam se koristiti to sjeme. Makar moram priznati, da ću i u slučaju slabijeg rezultata, probati posijati u neku manju posudicu sjemenke, jer će se u mom vrtu uvijek naći mjesta za još pokoju biljčicu.

Još malo fotkica:

Gornja slika prikazuje klice cvjetače, a donja klice nevena.

Gornja slika - cvjetača: deformirane klice, slabo razvijene klice, dugačke klice i neaktivirano sjeme
Donja slika - neven: neaktivirano sjeme, slabo razvijene klice i razvijenije klice

Ikea - set za uzgoj začina

Pred kraj jeseni, negdje krajem studenog, s kolegicama sam bila u Ikei. Za oko su nam zapele tri zelene papirnate čašice. Približivši se vidjele smo da se radi o “setu za uzgoj začinskog bilja”.  Naime, u poprilično nisku cijenu od 15-ak kuna, bile su uključene: tri čašice, tri dehidrirana - bosiljak, timijan i korijandar. Naravno da takvo što nisam mogla propustiti, kupila sam jedan paket i odlučila vidjeti kako će uspijeti. Smatram da je dobro s vremena na vrijeme isprobati neki novi “proizvod” ovakvog tipa. J
supstrata za sjetvu i tri paketića sjemena za tri začinske vrste

Timijan - kralj pizze

Prva mi je asocijacija na ovo začinsko bilje prekrasnog habitusa, naizgled nježnih izbojaka i listića,  fina topla pizza ili kruščići sa začinskim biljem i maslinovim uljem. Timijan (lat. Thymus vulgaris)  voli sunčane položaje, tla na kojima se ne nakuplja vlaga, po mogućnosti pjeskovita. Mladi izbojci su zeljasti, možemo ih polako obirati od svibnja. Moramo paziti da biljci ostavimo dovoljno zelene mase, kako bi se mogla dobro obnoviti, a mi i dalje uživati u njenim aromama. Već tijekom ljeta, u srpnju i kolovozu, zeljasti izbojci odrvene, tada možemo brati timijan za sušenje.

Bosiljak – pesto, pesto, pesto

Bosiljak (lat. Ocimum basilicum), začin kojeg nikad previše, bilo u salati, pestu, u nepogrešivoj kombinaciji sa rajčicom i sirom ili kao jednostavna dekoracija. Svojim velikim, oblim, jarko zelenim listovima nezaobilazan je dio i ukras svakog začinskog vrta. To je jednogodišnja biljka, koju možemo početi brati kada na svijetlozelenim stabljikama razvije listove. Također kao i kod timijana, moramo paziti da biljci ostavimo dovoljno lisne mase, da se može obnoviti i potjerati nove listove. Cvate  jako lijepim sitnim bijelim cvjetićima.

Korijandar – čistač organizma

Korijandar dosad nisam uzgajala među svojim začinima, uvijek sam kupovala gotovu sadnicu u rasadniku ili u nekom od supermarketa. Drago mi je da se nalazi u ovom paketu iz Ikee, zato što je izvrstan u čišćenju organizma od štetnih tvari, jako dobar za ljude koji imaju anemiju, smanjuje razinu šećera  u krvi i ima još mnogo drugih  pozitivnih učinaka na naš organizam. Listovi (mladi) se uvijek pripremaju svježi, kao dodatak jelu, no možemo koristiti i osušeno usitnjeno sjeme (bere se kad je zrelo).

Sjetva

U veljači  (14.2.), odlučila sam konačno otvoriti “zeleni set” i posijati začine. Još ne mogu van na vrt, barem malo da zadovoljim svoju želju za radom sa zemljom. 

·         Sadržaj seta

-          3 srednje velike zelene papirnate čaše  

Sadržaj seta

-          3 komada dehidriranog supstrata

-          3 paketića sjemenki ( 0,08g bosiljka, 0,06g timijana i 0,4g korijandra)

Za sjetvu su mi još potrebni:

 -kanta/posuda srednje veličine

- mala vrtlarska lopatica

- čačkalica, škare, gumice

- prozirna folija

Kada sam otvorila set, unutra je bio papirić sa uputama, što je odlično, pogotovo ako  netko odluči kupiti ovaj proizvod, a  dosada se nije upuštao u uzgoj biljaka.

U posudu sam ulijala 6 decilitara vode i stavila dehidrirani supstrat. U roku od 1-2 minute, supstrat je upio svu vodu i povećao se u obujmu za oko 3 puta. Pošto je već bio lijepo razdijeljen na tri dijela, popunila sam čaše sa supstratom, do otprilike 3 cm ispod ruba. Ostavila sam malo supstrata za pokriti sjemenke. Posijala sam sjemenke u odgovarajuće čašice (da, sve je lijepo napisano do te mjere da su i čašice imenovane J), te ih pokrila ostatkom supstrata. Čašice sam prekrila prozirnom folijom na kojoj sam izbušila rupice kako bi zrak mogao cirkulirati.

Nakon toga čašice stavila sam na toplo (18-20 C) i svijetlo (kraj prozora) mjesto. Zalijevati treba prema potrebi, ne previše, da nam sjeme ne trune.

Postupak u slikama:

Idućih deset dana:

19.02.2015.

19.2. (peti dan) Bosiljak i timijan niknuli su, a korijandru  treba još malo vremena. Pošto je bilo sunčano, a teglice su smještene na južnom prozoru, morala sam ih malo zaštititi zavjesom od direktnih sunčevih zraka.

21.02.2015.

21.2. Timijan i bosiljak narasli su do folije pa sam je maknula, a umjesto nje stavila plastičnu posudu koja sada ima ulogu plastenika. Kotiledoni timijana su sićušni, ovalni, intenzivno zeleni, glatki i sjajni. Hipokotil (dio ispod kotiledona) je bez dlačica, svijetlozelene boje. Bosiljak ima krupnije kotiledone nego timijan, ovalni su, jarko zelene boje. Hipokotil je prekriven sitnim rijetkim dlačicama. Korijandar je malo napredovao, no kotiledoni se još nisu razdvojili.

22.2. Supke korijandra razdvojile su se, svjetlozelene su, izdužene i uske. Maknula sam foliju i poklopila plastičnom posudicom.

24.02.2015.

24.2. Timijan i bosiljak polako rastu, a korijandar mi je veliko iznenađenje. Iako je kasnije niknuo u odnosu na timijan i bosiljak, sada pokazuje veći napredak u kratkom roku. Svaki dan posudice s biljkama okrećem da dobijem uspravne biljke, pošto se biljke naginju prema svjetlu.

 

 

 I dalje treba redovito zalijevati, okretati posudice i paziti da biljke nisu na pretoplom i ne na direktnom suncu. Tako ćemo dobiti ujednačene i čvrste biljke. :)

Improvizirani mini plastenici, 24.02.2015.