Ispitivanje klijavosti sjemena

U kutijama sa sjemenjem uvijek se nađe par vrećica koje proteklih sezona nisam posijala. Iako je datum na vrećici već davno istekao, to ne znači da sjemenke neće proklijati. Navedeni datum označava vrijeme dokad možemo očekivati postotak klijavosti sjemena, koja je također napisana na poleđini vrećice. No, ako posijemo sjemenke koji mjesec ili čak koju godinu nakon tog datuma, sjemenke će proklijati. Postotak klijavosti će biti manji, odnosno trebat će nam više sjemenki da dobijemo željeni broj biljaka.

 Većina kupusnjača, paprika i rajčica zadržavaju klijavost 4 do 5 godina. Neven i krastavac primjeri su vrsta koje zadržavaju klijavost preko pet godina, a svega 1-3 godine vrste kao što su grah ili mrkva. Želimo li provjeriti koliki je postotak klijavosti zadržalo naše sjeme, možemo napraviti jednostavan test klijavosti.

Potrebno nam je:                               

-papirnati ručnici

-raspršivač vode

-sjeme

-limena kutija s poklopcem (bitno da je od materijala koji zadržava vlagu)

Ispitivala sam postotak klijavosti kod nevena sorte “Indian Prince” na kojemu je pisao rok 15.10.2013., te sjemena cvjetače “Idol”, kojoj je rok istekao prije otprilike pola godine, 15.10.2014.

Očekujem da se postotak klijavosti sjemena nevena smanjio, pošto je prošlo već oko godinu i pol dana, a da se postotak klijavosti cvjetače nije promijenio, ili da je ta promjena minimalna. Naravno, sve ovisi o uzorku koji ću testirati. 

Za uzorak sam nasumice odabrala po 100 sjemenki od svake vrste. Bitno je probrati sjeme, odstraniti

Gornja slika: sjemenke cvjetače
Donja slika: sjemenke nevena

sve polovične, oštećene ili bolesne sjemenke. Sjemenke moraju biti čiste, zdrave i cijele.

 Papirnati ručnik ravnomjerno sam poprskala vodom, pazeći pritom da se ne razmoči. Sjemenke sam postavila u redove, a kao razmak u redu  uzela sam oko 2 cm. Zatim sam sjemenke prekrila drugim papirnatim ručnikom, koji sam također poprskala vodom. Sve skupa sa zarolala i stavila u limenu kutijicu. Kutija će zadržati vlagu i temperaturu. Kutiju sam stavila u prostoriju sa konstantnom temperaturom od 20 °C. Vidljivo je da je za klijanje inicijalno prijeko potrebna vlaga i odgovarajuća temperatura, a tek nakon toga svjetlost. Klica u početku hranjiva uzima iz sjemenke, a  pri razvoju kotiledona i prvih pravih listića, počinje proces fotosinteze, odnosno pretvaranje Sunčeve energije u šećere, koje dalje biljka koristi za rast.

Nakon dva dana sjemenke cvjetače razmočene su, počinje izlaziti mala klica, što znači da je započelo klijanje. Šesti dan, kada sam otvorila kutiju, papirnati ručnici bili su napuhnuti, a između slojeva nalazile su se dugačke klice cvjetače. Pažljivo sam odmotala papirnati ručnik. Kotiledoni su

Napuhnuti papirnati ručnici- cvjetača

žuti, a stabljičica (hipokotil) je krhka, prozirno bijele boje. Pošto je u kutiji mračno, biljčice su etiolirale, odnosno nemaju pigmenta.Ostaci sjemenke nalaze se kraj klica. Sjemenka je obavila svoju zadaću, ishranivši klicu. Uzela sam ravnalo i izmjerila klice. Dužine su se kretale od najkraćih 0,5 cm, do najdužih oko 5-6,3 cm. Krenula sam prebrojavati klice. Dugačkih i lijepo razvijenih klica bilo je 73. Slabije razvijenih klica, koje su bile kraće i koje bi se teško izborile u vanjskim uvjetima na gredici, bilo je 19. Deformiranih klica, žutosmeđe i ljubičaste boje, koje su naočigled zakržljale, bilo je svega 3. Samo 5 sjemenki bilo je neaktivno, nisu upile vlagu, samim time nisu nabubrile, te su na dodir suhe. Na paketiću je pisalo da je do 15.10.2014. predviđena klijavost 85%. Pošto imam 100 sjemenki, broj klica ujedno označava i postotak klijavosti.

Klice cvjetače

Ako podijelim najbolje razvijene klice (73), sa brojem sjemenki (100), postotak klijavosti je 73%. Međutim, i kod malo slabije razvijenih klica ipak postoji mogućnost da bi uspjele na gredici. Kada podijelim broj sjemenki (100) sa zbrojem razvijenih klica (73+19), dobijem 92%. No, pošto ne postoji “idealno”, što bi značilo da se sve klice razviju u kvalitetne sadnice, zbroj tih dviju klijavosti (92%+73%) podijelila sam sam ukupnim brojem sjemenki (100). Na taj način dobila sam aritmetičku sredinu, odnosno prosječnu klijavost. Ona iznosi 82,5%, što se može zaokružiti na 83%.

Ovaj rezultat pokazuje da se u ovih 6 mjeseci klijavost gotovo nije promijenila. Nešto manji postotak u odnosu na napisanih 85% može biti zbog nasumice odabranih sjemenki, te niže navedenih razloga.

Klice nevena prebrojavala sam nakon osam dana. Dužina klica je varirala, od najkraćih, tek izniklih 2-5 mm, do 6,5 cm. Dobro razvijenih dugačkih

Klice nevena

klica, sa žutim kotiledonima i bijele etiolirane stabljičice (hipokotila), bilo je svega 31. Slabije razvijenih klica bilo je 17, a neaktiviranih suhih sjemenki, čak 52. Naravno, rezultat ovisi i o sjemenkama koje sam odabrala za uzorak.

Ako gledam samo broj razvijenijih klica, klijavost je svega 31%. No, ako u računicu uključim sve klice, klijavost se penje na 48%. Tako da je prosječna klijavost sjemenki nevena 39,5%, odnosno 40%. Pošto je navedena klijavost nevena do 15.10.2013. bila 80%, iz dobivenog rezultata (40%) vidljivo je da je klijavost nevena manja za pola.

Ovaj test je samo okvirni pokazatelj, naravno da krajnji rezultat ovisi o više parametara, neki od njih su: skladištenje vrećica sjemena; da li nam kutija drži vlagu, da se papir ne isuši; čistoća sjemena; temperatura; nasumice odabran uzorak. Ipak, možemo dobiti neki uvid isplati li nam se ili ne, posijati sjeme. 

Ako baš nismo voljni računati, nije potrebno. Ukoliko oko 50% ili više sjemenki proklija, isplati nam se koristiti to sjeme. Makar moram priznati, da ću i u slučaju slabijeg rezultata, probati posijati u neku manju posudicu sjemenke, jer će se u mom vrtu uvijek naći mjesta za još pokoju biljčicu.

Još malo fotkica:

Gornja slika prikazuje klice cvjetače, a donja klice nevena.

Gornja slika - cvjetača: deformirane klice, slabo razvijene klice, dugačke klice i neaktivirano sjeme
Donja slika - neven: neaktivirano sjeme, slabo razvijene klice i razvijenije klice