O Dozi zelenila...

Biljke, godišnja doba, rad u vrtu, lutanja zelenim površinama, ideje, mnoštvo lijepih fotki...sve to i još mnogo toga, dio je mog bloga Doza zelenila. Iskustva stječem u svom vrtu u okolici Zagreba. Vrt je idealno mjesto na kojem mogu povezati i proširiti teoriju koju usvajam na fakultetu i praksu. Osim rada u vrtu imam puno drugih interesa što se tiče biljaka i prirode. Stoga ću pisati "o svemu što ima korijenje". Nadam se da ćete pronaći pokoji savjet i ideju.

Ako imate kakvih pitanja slobodno pišite na doza.zelenila@gmail.com.
Uživajte u postovima!
Valentina

četvrtak, 9. travnja 2015.

Bob - pomalo zanemarena mahunarka

Bob (lat. Vicia faba) je vrlo zdrava i ukusna mahunarka. Sam uzgoj boba poprilično je jednostavan. U ovom članku podijelit ću s vama svoje iskustvo uzgoja boba. J

Bob se u kontinentalnim krajevima sije u ožujku i travnju, kada su povoljne temperature za klijanje i nicanje (5-6 °C).  
U palete koje sam postavila na mokri karton (kako bih spriječila prodor korova) stavila sam mješavinu vrtne zemlje, kupljenog komposta i supstrata u kojem su se uzgajali šampinjoni. Zanimalo me kako će (i hoće li uopće) na ovako postavljenoj improviziranoj gredici uspjeti uzgoj presadnica boba.
Paleta sa posijanim bobom
Također me zanimalo hoće li biljke, ovako povišene na paletama, barem u ovom ranom stadiju rasta izbjeći napad puževa. Interesiralo me i hoće li biti razlike između biljaka posijanih u ovakvoj mješavini zemlje u paletama i biljaka posijanih izravno u gredici.  Bob sam sijala u kućicama. Oko četiri kućica ima u svakom redu, a u svaku kućicu stavila sam 5 sjemenki koje ću kasnije rasađivati, stoga nije problem ako su gušće posijane.

Bob nakon dva tjedna
Nakon otprilike dva tjedna bob proviruje iznad površine tla. Klijavost sjemena boba obično je jako dobra te iz gotovo svake kućice nikne onoliko biljčica koliko sam sjemenki posijala. Što se tiče samog nicanja i razvoja presadnica u paletama i na gredici, nije bilo neke bitnije razlike. No zamjetne je razlike bilo u broju puževa. Presadnice na gredicama danonoćno su bile hrana puževima. Puževi čine neposrednu štetu tako što jedu dijelove listova i stabljike (ako pregrizu stabljiku, cijela biljka se slomi) te posrednu, jedenjem smanjujući zelenu površinu biljke koja je odgovorna za fotosintezu. Također, na mjestima ugriza otvorene su rane na kojima može doći do pojave različitih bolesti.
     
Nakon otprilike tri tjedna sadnice boba dovoljno su čvrste i velike da se mogu presaditi
na novo mjesto. Sadila sam jednu do dvije sadnice u jedno sadno mjesto, a za razmak između dva sadna mjesta uzela sam otprilike 30 cm. Budući da imam prilično velik problem s puževima, iskušala sam neke metode suzbijanja. Oko presadnica stavila sam željeznu piljevinu i male listiće kadulje. Mogu reći da se ova metoda pokazala dobrom. Bilo je manje pojedenih listića, no nakon kiše potrebno je ponoviti taj postupak, što baš i nije praktično.
Nakon tri tjedna, bob sam presadila na gredicu.
Početkom svibnja bob je već prilično visok. Potreban mu je potporanj kako se stabljike ne bi slomile pod težinom same biljke ili zbog naleta vjetra. U izradi potpornja koristila sam uže te razne letvice i kolce koji su otprilike iste duljine. Uz postavljanje potpornja, bob treba s obje strane nagrnuti zemljom. U ovoj fazi razvoja na mjestima između lista i stabljike možemo razaznati pupoljke cvjetova, u skupinama po tri-četiri. Cvjetanje i razvoj mahuna kod boba se odvijaju sukcesivno, odozdo prema gore, stoga će se prve mahune za berbu nalaziti pri dnu stabljike.

Bob početkom svibnja
Prve mahune za berbu mogu se očekivati već početkom lipnja.  Kod pripreme boba važno je da ga se ne kuha dugo, kod starijih zrna poželjno je skinuti deblji vanjski ovoj. Vrlo je ukusan u raznim jelima, bilo u krem juhama ili ohlađen u nekoj dobroj ljetnoj salati. Zamrzavanjem poprimi neuglednu smeđu boju, no ako ga se prokuha i skine se vanjski smeđi sloj, ukusan je kao da smo ga netom ubrali.

Mahune boba





Nema komentara:

Objavi komentar